MediterAndrija: Mohorovičićeva bura

Matko Simić (3.1) nedavno je sa svojim razredom posjetio Napulj. Odlučio je povezati tematiku Mediterana s čuvenom napuljskom pizzom. U digitalnome školskom listu Moho imali ste prilike čitati moj putopis o Napulju, Pompejima i Rimu . Ondje sam napisao kako nas je oduševila južnjačka energija Napulja. A za ovu sam prigodu pripremio tekst o pizzi ! Onoj pravoj napuljskoj! Jednostavno, mekano, tanko tijesto i savršeno otopljeni sir. Svi smo se složili da je probati pizzu ovdje nešto sasvim drugo. Odlučio sam istražiti njezinu povijest. Pretražujući internet, saznao sam da su korijeni pizze kakvu danas poznajemo iz Napulja. Povezani su, naravno, s mediteranskom kulturom. Ona se ističe raznolikošću okusa i temelji na svježim, lokalnim namirnicama. Napuljska je radnička klasa u 18. i 19. stoljeću zavoljela jednostavnu kombinaciju tijesta, rajčice i sira baš u Napulju. Riječ je o klasičnoj margheriti , tijestu premazanome rajčicom te s mozzarellom i bosiljkom. Kao što možete zaključi...

Anja Sabalić (2.3) pratila je uređivanje školskoga panoa, odnosno rad svojih kolegica Tiziane Tončinić i Leone Pahljine (2.3). Saznala je što nam donosi Mohorovičićeva bura. Učenice 2.3 razreda Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka Tiziana Tončinić i Leona Pahljina ukrasile su školski pano prikazom Andrije Mohorovičića kako ispuhuje buru koja nam donosi književne tekstove vezane uz Mediteran: „Brod za Issu“ Roberta Perišića, „Mediteranski brevijar“ Predraga Matvejića i „Planine“ Petra Zoranića. Uz njih do nas je došla i Mohorovičićeva biografija koju su napisali Dragutin Skoko i Josip Mokrović te „Mediteranski armerun“ Brune Ćurka i Stipe Suraća. Njima ćemo se tijekom provedbe školskoga projekta služiti u nastavi Hrvatskoga jezika, ali i drugih predmeta. Ispod opisanoga prikaza napravljenog od kolaža nalazi se rečenica „Unveiling the Mediterranean with...“, što u prijevodu znači „Otkrivanje Mediterana uz...“ Riječ je o nazivu projekta kojim se služimo u međunarodne svrhe kako bismo...

Naši su maturanti ove godine sudjelovali u izvanučioničkoj nastavi u Španjolskoj. Paola Pleše Svetličić (4.2) i Nika Keser (4.3) odlučile su za našu projektnu stranicu opisati španjolski mediteranski duh. Paola Pleše Svetličić: Doživljaj Španjolske svim čulima Mediteranska atmosfera Španjolske živahna je i zadivljujuća, karakteriziraju je krajolici okupani suncem, azurne obale i bogata kulturna tapiserija. Toplina sunca odražava opušteni tempo života, gdje se njeguje siesta (popodnevni odmor sličan fjaci, našem dalmatinskom standardu), a večeri oživljavaju druženjima. Obalni gradovi poput Barcelone, Valencije i Málage odišu živom energijom, s užurbanim tržnicama, tapas barovima i živopisnim festivalima. Mirisi stabala citrusa, svježih morskih plodova i lokalnog bilja ispunjavaju zrak, dok smijeh i živahna glazba stvaraju primamljivu atmosferu. Načinila sam vam izbor španjolske glazbe na YouTubeu koju biste trebali poslušati kako biste na pravi način doživjeli Španjolsku. Pokušajt...

Berislava Srna Grgurić, učenica trećega razreda, zaljubljenica je u kazalište te je u okviru našega školskog projekta odlučila povezati Mediteran s njime. Opće je poznato da su Mediteran i kazalište usko povezani još od antičkih vremena. Sredozemlje je već više od dva tisućljeća poprištem mnogobrojnih kulturnih događanja u svim područjima umjetnosti. Kazalište, kao izvedbena umjetnost, razvijalo se u mnogim mediteranskim civilizacijama. U školi učimo o grčkim i rimskim komedijama i tragedijama, koje su se izvodile uz obale Mediterana. Pritom se, barem virtualno, susrećemo s građevinama namijenjenima toj funkciji. Kao primjer mogu izdvojiti kazalište u Pompejima. Grčko kazalište (autor fotografije: Goran Krapić) I današnji mediteranski gradovi poput Barcelone, Istanbula i Venecije postali su važnim kulturnim metropolama s bogatim kazališnim repertoarom. Kazalište je često koristilo mediteranske mitove i legende te se tako oslanjalo na usmenu tradiciju samoga podneblja u kojemu se razv...

Andrija Mohorovičić, znanstvenik po kojemu je naša gimnazija dobila ime, iznimno je značajan u područjima geofizike, meteorologije i seizmologije. Početkom 20. stoljeća, temeljitim proučavanjem potresa, došao je do vrlo važnog zaključka da Zemljina kora mijenja sastav na određenoj dubini. U njegovu čast to otkriće nazvano je Mohorovičićevim diskontinuitetom, odnosno MOHO slojem. Zbog toga u ovogodišnjem projektu naše škole sudjeluju nastavnice geografije Doris Žibert i Renata Radan. Nastavnica Renata Radan podijelila je planove u okviru svojega predmeta. Detalji iz učionice Koji su Vaši planovi za projekt? – Projekt MediterAndrija: Mohorovičićeva bura bit će postupno realiziran kroz cijelu školsku godinu. Dio istraživanja odvijat će se izravno tijekom terenskih nastava, a dio radom u školi. O kakvim je oblicima terenske nastave riječ? Zašto su baš te lokacije odabrane kao ključne? – S ovim projektom povezali smo nekoliko terenskih nastava koje prate Mohorovičićev život i rad. N...

Andrija Mohorovičić važno je ime s našega dijela Mediterana. Ove ga godine nastojimo predstaviti u okviru različitih nastavnih predmeta te Mediteran učiniti MediterAndrijom. Kako ćemo u tome uspjeti? Saznat ćemo od nastavnika različitih predmeta. Idemo vidjeti zašto je Mediteran Andrijin? Posebno izdanje Moha (2016./2017.) Urednice: Tina Bakić i Alberta Radošević, crteži: Barbara Breš  (mentor: Goran Krapić) Petar Jelača, nastavnik fizike Andrija Mohorovičić bitan je u fizici zbog metode korištenja valova prilikom potresa, tj. on je s pomoću refleksije valova na granici između kore i plašta otkrio svoj Mohorovičićev diskontinuitet. Dakle, što se tiče fizike, možemo reći kako je najvažnije to da koristi valove kao pojavu i njihovu refleksiju. Renata Radan i Doris Žibert, nastavnice geografije U geografiji Andriju Mohorovičića vezujemo uz teme iz klimatologije i proučavanja klimatskih elemenata te uz građu Zemlje čiji je dio njegov sloj. U sklopu projekta MediterAndrija: Mohorovi...

Da bi naš školski projekt MediterAndrija: Mohorovičićeva bura i međunarodni Unveiling the Mediterranean with… bili uspješni, potrebno je zaploviti morem riječi. Isprva na hrvatskome, a zatim i na engleskome jeziku. Ne treba posebno ni govoriti koliko potom ribarske će nam biti pune mreže lijepih hrvatskih i engleskih izraza te prirodoslovnih i povijesnih znanja. Što možemo posuditi u školskoj knjižnici ili Gradskoj knjižnici Rijeka? Odakle trebamo zaploviti? Svatko je svoj kormilar, ali, ako je potrebno, evo maloga orijentira – busole. Uređivanje školskoga panoa (Tiziana Tončinić i Leona Pahljina, 2.3) Dragutin Skoko – Josip Mokrović: Andrija Mohorovičić Dvojezična knjiga o radu našega čuvenog znanstvenika može biti prva koju ćemo uzeti u ruke ne bismo li vidjeli čime se naš prirodoslovac bavio. Ona nudi pregled razvoja seizmologije te iscrpan prikaz života i rada osobe po kojoj nam se škola zove. S pomoću navedenoga životopisa možemo vidjeti kako izgleda nefoskop, kako je Mohor...

International project Unveiling the Mediterranean with… is based on the school project MediterAndrija: Mohorovičić's bura . We would like to present our eTwinning partners. First partner to join our project is Foça Cemil Midilli Vocational and Technical Anatolian High School . Source: https://focacemilmidillimtal.meb.k12.tr/icerikler/veli-toplantisi_15463296.html (official page) The school, as teacher Bilginer Koç informs us, has 25 teachers and 165 students. They provide education in renewable energy ( https://focacemilmidillimtal.meb.k12.tr/ ). Foça is a district on the coast of the Aegean Sea. It has Mediterranean climate and culture. Tourism and agriculture are the two most important sources of income for the district. They would like to present their contemporary poet Ataol Behramoglu, a Foça native, through our international project Unveiling the Mediterranean with…   Read Ataol Behramoglu’s poems in English translation:   http://www.ataolbehramoglu.com.tr...

Osim uz znanost i epove Mediteran je vrlo lako povezati i sa sportom. Riječki sportaši tijekom povijesti imali su privilegije trenirati na Kantridi, uz samo more, i nerijetko se pritom boriti s čuvenom riječkom burom. Naš je dio Mediterana u svijet poslao brojne vrhunske sportaše, kao i cijeli hrvatski dio Jadrana. Budući da se bavim borilačkim sportom, u ovome ću se članku osvrnuti na Olimpijske igre te pritom posebno naglasiti uspjehe Mate Parlova, boksača koji je veći dio života proveo u Puli, na njima. Naime, on izvrsno svojim načinom razmišljanja i amaterskim pristupom dočarava olimpijski duh Mediterana. Stadion Kantrida Olimpijski duh Mediterana: Kolijevka drevnih i modernih igara Mediteran je, kao što znamo, regija koja povezuje tri kontinenta – Europu, Aziju i Afriku. Već smo u prethodnim člancima o školskome projektu saznali da je taj prostor od davnina bio središte susreta različitih kultura. Jedan od najznačajnijih darova koje je ovaj dio svijeta dao čovječanstvu svakako...

Svi znamo da je Rijeka na Mediteranu, zato je i pokrenut projekt MediterAndrija. No koliko je uistinu mediteranska – u širemu smislu navedene riječi?! Zbog blizine mora mediteranski gradovi, poput Rijeke, tijekom povijesti bili su pomorske i trgovačke luke od svjetskoga značaja. Uspon riječke luke započeo je za vrijeme Habsburške Monarhije, kada je Rijeka dobila status slobodne kraljevske luke. To joj je omogućilo slobodnu trgovinu i povlaštene uvjete poslovanja. Njezinu razvoju i većoj važnosti također su pridonijeli izgradnja željeznice na relaciji Rijeka – Karlovac i Rijeka  –   Pivka krajem 19. stoljeća te kasnije i industrijalizacija. Zahvaljujući razvoju željezničkoga prometa, Rijeka je postala bolje povezana s unutrašnjosti Monarhije kao i srednjom Europom dok je napredak industrije na sjever Kvarnera donio nove poslove poput brodogradnje i proizvodnje papira.   Osim toga arhitektura u Rijeci, bez obzira na spoj različitih stilova i mnogih utjecaja, još uvije...

Volite li epove kao što su „Ilijada“, „Odiseja“ i „Eneida“, radujete li se praćenju Odisejeva i Enejina putovanja Mediteranom? Mediteran stoljećima ima značaj kao kulturna kolijevka civilizacije, mjesto susreta različitih naroda, ideja, mitova i legenda. Od antičkih vremena ovaj je plodni prostor bio neiscrpna inspiracija za mnoge pjesnike, filozofe i umjetnike čineći ga rodnim tlom nekih od najvećih epova u povijesti književnosti. Ti epovi ne da su samo neizostavni dio kulturne baštine već su i odraz mediteranskoga duha. Uza sve nove vrste medija postavlja se pitanje – Koliko su danas epovi privlačni učenicima? Za epove možemo reći da su, unatoč svojoj starosti, vječne priče. Njihove teme kao što su hrabrost, sudbina, iskušenje te ljubav čine ih i dalje relevantnima jer govore o univerzalnim pitanjima koja se provlače kroz sva vremena. Međutim, učenici sadašnjice suočavaju se s izazovima kada je riječ o čitanju i obradi ovih djela, uglavnom zbog arhaičnoga jezika i duboke povezano...