Mediteran i kazalište

Berislava Srna Grgurić, učenica trećega razreda, zaljubljenica je u kazalište te je u okviru našega školskog projekta odlučila povezati Mediteran s njime.

Opće je poznato da su Mediteran i kazalište usko povezani još od antičkih vremena. Sredozemlje je već više od dva tisućljeća poprištem mnogobrojnih kulturnih događanja u svim područjima umjetnosti. Kazalište, kao izvedbena umjetnost, razvijalo se u mnogim mediteranskim civilizacijama. U školi učimo o grčkim i rimskim komedijama i tragedijama, koje su se izvodile uz obale Mediterana. Pritom se, barem virtualno, susrećemo s građevinama namijenjenima toj funkciji. Kao primjer mogu izdvojiti kazalište u Pompejima.

Grčko kazalište (autor fotografije: Goran Krapić)

I današnji mediteranski gradovi poput Barcelone, Istanbula i Venecije postali su važnim kulturnim metropolama s bogatim kazališnim repertoarom. Kazalište je često koristilo mediteranske mitove i legende te se tako oslanjalo na usmenu tradiciju samoga podneblja u kojemu se razvijalo. Učenici znaju kako je izgledao povijesni razvoj grčkoga kazališta, da je isprva bila riječ o ritualu u čast boga Dioniza. Plesalo se i kazivalo ditirambe. S vremenom su postupci bili sve sofisticiraniji. U 5. stoljeću pr. Kr. javljaju se veliki grčki tragičari Eshil, Sofoklo i Euripid. Po komedijama je osobito bio poznat Aristofan. Broj je glumaca pritom varirao, a važnu je ulogu imao zbor. Znamo da su muškarci pod maskama igrali različite uloge. Mišljenja sam kako trebamo biti zahvalni velikanima toga vremena, poput Sofokla, Eshila, Euripida i Aristofana, što su stvorili svoja velika djela koja su kasnije utjecala na razvoj kazališta diljem svijeta te potaknula druge velike autore da se pridruže „krugu“ tih velikana, nadograde i iza sebe ostave trajnu umjetničku vrijednost.

HNK Split (autorica fotografije: Berislava Srna Grgurić)

Što se, pak, tiče predstava vezanih uz područja uz more, osvrnula bih se na neke  predstave na hrvatskome dijelu Mediterana, na našoj obali. Osobito tijekom ljetnih mjeseci, šetnjom po Splitu, Zadru, Šibeniku, Dubrovniku i drugim obalnim gradovima, gotovo svakoga tjedna (katkad i češće) možemo odgledati neku od ponuđenih predstava, koje se održavaju uz samu obalu ili vrlo blizu nje, uz lagani večernji povjetarac i ugodan miris borova i čempresa. Od važnijih manifestacija mogu izdvojiti Dubrovačke ljetne igre, Međunarodni dječji festival Šibenik i Splitsko ljeto. Mišljenja sam kako je to izvrstan dio naše ljetne turističke ponude, posebice zato što su upravo obalni gradovi u ljetnim mjesecima „krcati“ posjetiteljima. Oni uz domaću publiku imaju priliku pogledati predstave iz svjetske i hrvatske produkcije te im takvi događaji, sigurna sam, uz sve ljepote ljetnih mjeseci provedenih u Lijepoj Našoj, dugo ostaju u sjećanju. Turisti tako svoje godišnje odmore mogu upotpuniti ne samo uživanjem u prirodnim ljepotama, suncu i moru, već i posjećivanjem kulturnih sadržaja, u kojima naša ljetna kazališna ponuda ima značajno mjesto.

 

Berislava Srna Grgurić (3.1)