Gamovci u Bakru i Pomorskoj školi Bakar

U sklopu redovnoga kurikula i projektnih aktivnosti učenici Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka, polaznici izborne nastave iz geografije te sudionici školskoga projekta MediterAndrija: Mohorovičićeva bura, odnosno međunarodnoga Unveiling the Mediterranean with… realizirali su cjelodnevni stručni posjet Bakru. U njihovoj su pratnji bili nastavnica Renata Radan i nastavnik Ivan Vitas.

Interdisciplinarni cilj ovoga posjeta bio je višestruk: produbiti znanje o životu i radu znanstvenika Andrije Mohorovičića, istražiti bogatu pomorsku i kulturnu baštinu grada te uspostaviti izravnu vezu između teorijskoga znanja stečenog u nastavi i njegove praktične primjene i povijesnoga konteksta. Edukativni program započeo je u Pomorskoj školi Bakar, instituciji od ključnog značaja za hrvatsko obrazovanje pomoraca. Učenike je u impozantnoj školskoj knjižnici ugostila knjižničarka Marija Miletić. Tijekom svog izlaganja predstavila je ne samo aktualne europske projekte u kojima škola sudjeluje, već i stručne metode arhiviranja, digitalizacije i zaštite neprocjenjive knjižnične građe. Učenicima je omogućen izravan uvid u rijetke primjerke iz zbirke, s posebnim naglaskom na originalna djela Janet Taylor, jedne od rijetkih znanstvenica i autorica nautičkih instrumenata u 19. stoljeću. Jednaku pozornost privukle su i stare pomorske karte, portulani, čija je vještina izrade i geometrijska preciznost, temeljena na sustavu linija vjetrova (rumbalina), i danas impresivna i funkcionalna.

Nakon posjeta knjižnici nastavnik Bore Štrbac, istaknuti poznavatelj lokalne povijesti i nastavnik povijesti, održao je predavanje o povijesnom razvoju Pomorske škole Bakar, svoje matične škole, i presudnoj ulozi Andrije Mohorovičića. Detaljno je pojašnjeno kako je Mohorovićevo službovanje u Bakru (1887. – 1891.) bilo formativno za njegov znanstveni put. Upravo je ovdje, proučavajući specifičnosti kretanja bakarske bure, konstruirao i koristio nefoskop. Preciznost i metodologija koje je razvio u tim ranim meteorološkim istraživanjima postale su temelj za njegov kasniji, epohalni rad u seizmologiji. Naglašeno je kako je analiza zapisa potresa u Pokuplju 1909. godine, provedena istom onom znanstvenom strogošću, dovela do otkrića Mohorovičićeva diskontinuiteta (Moho), granice koja razdvaja Zemljinu koru od plašta, što predstavlja jedno od temeljnih otkrića geoznanosti 20. stoljeća.

Treći dio posjeta sastojao se od obilaska stare gradske jezgre Bakra pod stručnim vodstvom navedenoga nastavnika. Obilazak je obuhvatio najznačajnije arhitektonske i povijesne lokalitete. Učenici su se upoznali s poviješću Bakarskoga kaštela, fortifikacijskoga zdanja obitelji Frankopan koje je stoljećima dominiralo ulazom u zaljev. Pažnja je posvećena i specifičnim primjerima stambene arhitekture, Turskoj i Rimskoj kući, zaštićenim spomenicima kulture čiji nazivi svjedoče o bogatim povijesnim slojevima i legendama grada. Središnji dio obilaska bio je posjet monumentalnoj baroknoj crkvi sv. Andrije apostola, jednoj od najvećih u Hrvatskoj, nakon čega su se učenici spustili u pripadajuće katakombe. Ovaj jedinstveni podzemni kompleks, čija se funkcija i povijest još uvijek znanstveno istražuju, pružio je uvid u manje poznat segment bakarske prošlosti. Program je zaokružen posjetom Mareografu na gradskoj rivi. Objašnjena je njegova funkcija kao uređaja za kontinuirano mjerenje i bilježenje morskih mijena od 1929. godine, a istaknuta je i važnost sačuvanih podataka za suvremeno razumijevanje klimatskih promjena i dugoročnih fluktuacija razine mora.

Zaključno, ovaj stručni posjet u potpunosti je ispunio postavljene obrazovne ciljeve. Izravnim kontaktom sa stručnjacima i povijesnim lokalitetima učenici su uspješno povezali nastavne sadržaje iz geografije, povijesti i fizike s konkretnim primjerima. Time je posjet Bakru poslužio kao izvrstan primjer izvanučioničke nastave koja ne samo da produbljuje znanje, već i potiče kritičko razmišljanje i trajno razumijevanje važnosti nacionalne znanstvene i kulturne baštine.

Autor je ovoga članka svojim aparatom marljivo zabilježio sve etape izvanučioničke nastave i od prikupljenih materijala izradit će videosažetak koji će poslužiti kao vizualni zapis ovoga projekta.

 

Patrick Šćulac i nastavnik Ivan Vitas