Što osim geografskoga područja povezuje Rijeku s Mediteranom?

Svi znamo da je Rijeka na Mediteranu, zato je i pokrenut projekt MediterAndrija. No koliko je uistinu mediteranska – u širemu smislu navedene riječi?!

Zbog blizine mora mediteranski gradovi, poput Rijeke, tijekom povijesti bili su pomorske i trgovačke luke od svjetskoga značaja. Uspon riječke luke započeo je za vrijeme Habsburške Monarhije, kada je Rijeka dobila status slobodne kraljevske luke. To joj je omogućilo slobodnu trgovinu i povlaštene uvjete poslovanja. Njezinu razvoju i većoj važnosti također su pridonijeli izgradnja željeznice na relaciji Rijeka – Karlovac i Rijeka – Pivka krajem 19. stoljeća te kasnije i industrijalizacija. Zahvaljujući razvoju željezničkoga prometa, Rijeka je postala bolje povezana s unutrašnjosti Monarhije kao i srednjom Europom dok je napredak industrije na sjever Kvarnera donio nove poslove poput brodogradnje i proizvodnje papira. 

Osim toga arhitektura u Rijeci, bez obzira na spoj različitih stilova i mnogih utjecaja, još uvijek ima mediteranska obilježja. To se naročito vidi u zaleđu Rijeke te starome dijelu grada, koji je u manjoj mjeri očuvan (kamene kuće, uski popločeni putevi i poveći trgovi).

Ono što odvaja Grad Koji Teče od klasičnih mediteranskih gradova jesu klima, način života te izgled grada kada sagledamo širu sliku, a ne samo staru jezgru. 

Rijeka je poznata kao jedan od najkišovitijih gradova u svijetu s prosječnom količinom padalina od oko 1500 milimetara, što je mnogo više nego u ostalim gradovima Mediterana, gdje prosjek varira između 350 i 900 milimetara. Zime su hladnije, naleti bure snažni, a ljetne suše manje izražene.

Unatoč pomorskoj tradiciji život u Rijeci nije toliko intenzivno povezan s morem kao što je slučaj u ostalim mediteranskim gradovima. Razlog je tomu okretanje industriji, a manje turizmu. Naime, Rijeka je u 20. stoljeću imala industrijska obilježja i status osme europske luke. O tome svjedoče brojna napuštena skladišta i tvornice. Danas je, pak, zamjetan sve veći interes posjetitelja za Rijeku kao turističko odredište.

 

Tekst i fotografije: Iva Balent (3.4)