Razgovor s predmetnim nastavnicima: Kako Mediteran učiniti MediterAndrijom?
Andrija Mohorovičić važno je ime s našega dijela Mediterana. Ove ga godine nastojimo predstaviti u okviru različitih nastavnih predmeta te Mediteran učiniti MediterAndrijom. Kako ćemo u tome uspjeti? Saznat ćemo od nastavnika različitih predmeta. Idemo vidjeti zašto je Mediteran Andrijin?
 |
| Posebno izdanje Moha (2016./2017.) |
 |
| Urednice: Tina Bakić i Alberta Radošević, crteži: Barbara Breš |
Petar
Jelača, nastavnik fizike
Andrija Mohorovičić bitan je u fizici zbog metode korištenja valova prilikom potresa, tj. on je s pomoću refleksije valova na granici između kore i plašta otkrio svoj Mohorovičićev diskontinuitet. Dakle, što se tiče fizike, možemo reći kako je najvažnije to da koristi valove kao pojavu i njihovu refleksiju.
Renata Radan i Doris Žibert, nastavnice geografije
U geografiji Andriju Mohorovičića vezujemo uz teme iz klimatologije i proučavanja klimatskih elemenata te uz građu Zemlje čiji je dio njegov sloj. U sklopu projekta MediterAndrija: Mohorovičićeva bura zainteresirani učenici posjetit će neke lokalitete vezane uz Mohorovičićev život i rad poput Voloskog, Bakra i Praga. Također, posjetit će i Muzej bure u Trstu koji zaokružuje vezu Mohorovičića, klime i Mediterana.
 |
| Dio projektnoga tima s učenicama koje su uredile pano: Tizianom Tončinić i Leonom Pahljinom (2.3) |
Hrvoje
Tomljanović, nastavnik povijesti
Andrija
Mohorovičić za nastavu povijesti vezan je neizravno. Svojim životom i djelom
dao je veliki doprinos hrvatskoj i svjetskoj znanosti. Istraživao je lokalno
gibanje zraka, između ostalog naš primorski lokalni vjetar – buru, koja je
tijekom prošlosti bila inspiracija našim brojnim umjetnicima (piscima,
slikarima, glazbenicima), a običnom puku u njegovu tegobnom i teškom životu
pokatkad blagoslov, a pokatkad prokletstvo. Budući da smo svakim danom sve više
izloženi razornim ćudima prirode (klimatske promjene), Mohorovičić je i danas
vrlo aktualan i inspirativan za mlade naraštaje. Andrija Mohorovičić, kao
znameniti znanstvenik iz našega zavičaja,
primjer je u nastavi povijesti čovjeka koji je unaprijedio nacionalnu i
svjetsku kulturu i znanost. Razdoblje u kojem je živio obilježeno je
gospodarskim, nadasve industrijskim, pomorskim i prometnim razvojem grada Rijeke kao glavne luke za
ugarski dio Austro-Ugarske Monarhije.
Goran
Krapić, nastavnik hrvatskoga jezika
Andrija
Mohorovičić, koliko nam je poznato, bio je poliglot i rado je čitao klasike. Uz
njegov su život vezane zanimljive anegdote koje se mogu povezati i s nastavom
jezika i književnosti. Jedna je od njih ona vezana uz razgovore sa sinom
Stjepanom Mohorovičićem. Naime, kada su razgovarali o znanosti, bili su na vi,
a u privatnome životu, naravno, na ti. Iz tako jednostavne priče može se
mnogo toga saznati o njihovu karakteru, posvećenosti znanosti i šarolikim
mogućnostima korištenja jezika općenito. Naravno, uz hrvatski su jezik vezani
tekstovi, pa to obuhvaća i sve vrste tekstova koje nam je Mohorovičić ostavio u
nasljeđe ili koji su nastali o njegovu radu. Poznat je životopis koji su sastavili
Dragutin Skoko i Josip Mokrović. Ne treba zaboraviti ni domenu kultura i
mediji koja omogućava, primjerice, analizu dokumentarnih filmova o
znanstvenikovu životu. Budući da je dio njegova života vezan uz Mediteran, a
bura predmet njegova interesa – to će nam omogućiti povezivanje s književnicima
koji su tim temama pristupili u okvirima umjetnosti. Naposljetku, i naši će
učenici moći pokazati kreativnost. U školskoj godini 2016./2017. već smo
izrađivali knjižicu o Andriji Mohorovičiću te pokrili njegove mediteranske faze, odnosno dijelove života i rada koji su vezani uz Kvarner.
Pripremila: Berislava Srna Grgurić (3.1)
.jpg)
