Olimpijski duh Mediterana

Osim uz znanost i epove Mediteran je vrlo lako povezati i sa sportom. Riječki sportaši tijekom povijesti imali su privilegije trenirati na Kantridi, uz samo more, i nerijetko se pritom boriti s čuvenom riječkom burom. Naš je dio Mediterana u svijet poslao brojne vrhunske sportaše, kao i cijeli hrvatski dio Jadrana. Budući da se bavim borilačkim sportom, u ovome ću se članku osvrnuti na Olimpijske igre te pritom posebno naglasiti uspjehe Mate Parlova, boksača koji je veći dio života proveo u Puli, na njima. Naime, on izvrsno svojim načinom razmišljanja i amaterskim pristupom dočarava olimpijski duh Mediterana.


Stadion Kantrida

Olimpijski duh Mediterana: Kolijevka drevnih i modernih igara

Mediteran je, kao što znamo, regija koja povezuje tri kontinenta – Europu, Aziju i Afriku. Već smo u prethodnim člancima o školskome projektu saznali da je taj prostor od davnina bio središte susreta različitih kultura. Jedan od najznačajnijih darova koje je ovaj dio svijeta dao čovječanstvu svakako su Olimpijske igre. Iako je sport prisutan u gotovo svim drevnim civilizacijama, Mediteran je rodno mjesto natjecanja koje je preraslo u globalni simbol mira, zajedništva i, kako se često kaže, ljudske izvrsnosti.

Korijeni u antičkoj Grčkoj

Prve Olimpijske igre održane su 776. godine prije Krista u drevnoj Olimpiji, na Peloponezu u Grčkoj. Bile su posvećene Zeusu, vrhovnome bogu grčke mitologije, i okupljale su sportaše iz svih dijelova Grčke. Čitanjem tekstova o Olimpijskim igrama možemo saznati da na njima nije bilo samo važno pokazati fizičku snagu i vještinu, već i potvrditi vrline poput hrabrosti, poštovanja i poštene borbe. Sport je, dakle, bio način da se izrazi ljudska težnja savršenstvu. On je povezivao različite narode, pa možemo govoriti i o mediteranskome okviru.

Obnova olimpijskoga duha

Nakon što je rimski car Teodozije I. Veliki zabranio drevne igre 393. godine nove ere, ideja o Olimpijskim igrama pala je u zaborav. No, Mediteran je ponovno postao ključan za njihovu obnovu krajem 19. stoljeća. Francuski barun Pierre de Coubertin, inspiriran grčkom tradicijom, zalagao se za oživljavanje olimpijskoga natjecanja kao globalnoga događaja koji promiče mir i razumijevanje među narodima. Tako su prve moderne Olimpijske igre održane u Ateni 1896. godine. One su Mediteran ponovno učinile središtem svjetske sportske scene. Može nam se činiti da su prve igre bile skromne. Posebice ako ih usporedimo s današnjim mogućnostima i spektaklima. No njihov je uspjeh bio velik te su njima postavljeni temelji za širenje olimpijskoga duha na sve kontinente. Danas uz Olimpijske igre postoje i Mediteranske igre. One su se 1979. održale u Splitu.

Zanimljivost

Izdvojit ćemo jednu zanimljivost vezanu uz stotu obljetnicu njihove obnove. Grčka je te 1996. očekivala dobivanje domaćinstva. No kako je Coca-Cola doslovno kupila pravo na organizaciju igara te godine, njihovo je organiziranje pripalo Atlanti u SAD-u. Grčka je za utjehu priliku za organizaciju Olimpijskih igara dobila 2000.


Mega Centar u Rijeci, boksačke vreće

Olimpijske igre povezane s borilačkim sportom i primjer Mate Parlova

Mate Parlov nesumnjivo je jedan od najistaknutijih hrvatskih boksača i najznačajnijih figura u povijesti hrvatskoga sporta. Proglašen je domaćim sportašem stoljeća. Pritom je posebno zanimljiv njegov amaterski duh, tipičan za ranu olimpijsku fazu. Tijekom karijere neprestano je ponavljao da mu novci nisu bitni i da oni samo kvare. Kao amater došao je do trona na Olimpijskim igrama. Osvajao je titule u to vrijeme baš kao što je to činio i Muhamed Ali. No bitna je razlika bila u tome što je Ali bio profesionalac, a Parlov dugo vremena amater. Njegov najpoznatiji odgovor tijekom jednoga intervjua, o čemu možemo čitati na brojnim mrežnim stranicama jest: „Da - kako ja mogu biti nacionalist ako sam svjetski prvak? Mnogi to ne razumiju. Nisu bili ni prvaci države, a često ni sami sebe nisu uspjeli pobijediti. Svijet se divio mojim rezultatima i svi su me svugdje prihvaćali kao svoga, bijeli i crni, svejedno.“ To je još jedna ljepota našega Mediterana – ideja o sportskome amaterizmu i poštovanju različitosti koje se ondje susreću. Mate Parlov izvrsno predočava olimpijski duh Mediterana.

 

Autorica teksta i fotografija: Doris Suvajac (3.1)