Malo (Mohorovičićeva i našega) vjetra za more riječi

Da bi naš školski projekt MediterAndrija: Mohorovičićeva bura i međunarodni Unveiling the Mediterranean with… bili uspješni, potrebno je zaploviti morem riječi. Isprva na hrvatskome, a zatim i na engleskome jeziku. Ne treba posebno ni govoriti koliko potom ribarske će nam biti pune mreže lijepih hrvatskih i engleskih izraza te prirodoslovnih i povijesnih znanja.

Što možemo posuditi u školskoj knjižnici ili Gradskoj knjižnici Rijeka? Odakle trebamo zaploviti? Svatko je svoj kormilar, ali, ako je potrebno, evo maloga orijentira – busole.

Uređivanje školskoga panoa (Tiziana Tončinić i Leona Pahljina, 2.3)

Dragutin Skoko – Josip Mokrović: Andrija Mohorovičić

Dvojezična knjiga o radu našega čuvenog znanstvenika može biti prva koju ćemo uzeti u ruke ne bismo li vidjeli čime se naš prirodoslovac bavio. Ona nudi pregled razvoja seizmologije te iscrpan prikaz života i rada osobe po kojoj nam se škola zove. S pomoću navedenoga životopisa možemo vidjeti kako izgleda nefoskop, kako je Mohorovičić crtao buru, kako je izgledao njegov, rukom pisan, program motrenja jakih potresa, skica njegova seizmografa… Osim toga saznat ćemo i kako su se razvijale seizmologija i meteorologija u Hrvatskoj nakon njegovih radova te kakav je trag ostavio u svijetu.

Naslovnica knjige Andrija Mohorovičić

Robert Perišić: Brod za Issu

Ovaj smo prekrasni roman, barem dio nas, čitali i tijekom realizacije projekta (Zoo)polisi i odiseje. Lijepa je vijest da je naša školska knjižnica bogatija za još dva primjerka. Poticajne rečenice za čitanje možemo preuzeti s ovitka: „Ovo je priča o bazičnim stvarima, s jedne strane posve pri zemlji, s druge u vjetru, koji je obično metafora zaborava, ali vjetar ovdje ne zaboravlja. Ako će vas povesti u pogled djeteta, u pogled na osnovno, ako vas pritom može zanimati priča u kojoj junaci nisu samo ljudi nego i mačke i magarci i loze našeg Mediterana, onda je ovo knjiga za vas.“ (Perišić, 2022.). I ona je prevedena na engleski jezik, a prijevod je dostupan u Gradskoj knjižnici Rijeka.

Naslovnica knjige Brod za Issu

Predrag Matvejević: Mediteranski brevijar

Ova hvaljena knjiga ne samo da je prevedena na engleski, moguće ju je čitati na raznim malim (tek frazom izrečeno, naravno da takvi ne postoje) i velikim (na sve se navedene misli) jezicima svijeta. Pjesničkim jezikom Matvejević opisuje Mediteran kao „more susjedstva“, a Jadran kao „more bliskosti“ (Matvejević, 2006., str. 21). Navodi nas na razmišljanje o Mediterancima, za koje piše da „[r]ijetko ih se hvali i kad to zaslužuju, a kudi često i kad ne treba.“ (ibid., str. 17). Svojim nas umjetničkim zapažanjima povezuje čak i s Pragom, gdje je Andrija Mohorovičić studirao, „Za neke kontinentalne gradove Evrope tvrdi se da su, unatoč svemu, mediteranski: Salzburg u vrijeme glazbenih svečanosti, stari Prag na početku jeseni ili pak, idući još dalje, čak Petrograd sa svojim bijelim i budnim noćima, premda je na Baltiku.“ (ibid., str. 27). Nije li ova knjiga sjajan prikaz puta od geografske preciznosti do umjetničke lepršavosti?!

Naslovnica knjige Mediteranski brevijar

Bruno Ćurko i Stipe Surać: Mediteranski armerun

Još jedna dvojezična knjiga! Znate li što je armerun? U uvodu stoji: „Knjiga koju držite u ruci je simbolični ili virtualni armerun, kao hommage starim kapetanima, u kojem pisma nisu skrivena ispod starih uškrobljenih lancuna natopljenih teškim mirisom lavande, već su otvorena globalnom selu, kojem jedan moreljubac svojim eruditskim epistolama a, drugi velebnim litratima žele otkriti vječnu ljepotu i duboki smisao Mediterana.“ (Ćurko i Surać, 2019., str. 3). Uz knjigu, koja vrvi prekrasnim fotografijama s našega Jadrana, dolazi i interaktivna karta. Ona je pogodna za igranje kvizova i druženje. Osim toga idealan je predložak za naše projektne karte Mediterana i nove zadatke, pa što ne bismo učili od drugih?! Naravno, ne misli se pritom na kopiranje ideja, već na poticaj – osmislimo karte o drugim lokacijama, fotografirajmo našu obalu i načinimo QR kodove!

Naslovnica knjige Mediteranski armerun

Pa… Aha, jesmo! Već?!

 

Goran Krapić, nastavnik hrvatskoga jezika i koordinator projekta