Posebno izdanje "Moha" o Andriji Mohorovičiću iz školske godine 2016./2017.

U školskoj godini 2016./2017. objavili smo posebno izdanje školskoga časopisa koji smo posvetili Andriji Mohorovičiću. Ponovno smo ga prolistali u okviru školskoga projekta MediterAndrija kako bismo dobili potrebne informacije o našemu velikom znanstveniku te se upoznali s radom naših prethodnika.

U posebnom broju časopisa Moho, posvećenom jednom od najvećih hrvatskih znanstvenika, Andriji Mohorovičiću, učenici su u školskoj godini 2016./2017. istražili njegov život te otkrića u meteorologiji i seizmologiji. Časopis su podijelili na nekoliko poglavlja te donijeli zanimljive anegdote o slavnome znanstveniku. Tekstove su na temelju literature pripremile Alberta Radošević i Tina Bakić, a crteži su djelo Elizavete Chernove, Barbare Breš i Leona Samardžića. U prvome je dijelu prikazan Mohorovičićev život s pomoću lente vremena. S nje saznajemo da je Andrija Mohorovičić rođen 23. siječnja 1857. godine u Voloskom, malom primorskom naselju, gdje je započeo svoje obrazovanje. Njegov put prema znanosti započeo je 1875. godine kada je otišao na Filozofski fakultet u Prag. Tamo je studirao matematiku i fiziku, a predavao mu je slavni fizičar Ernst Mach, čije su ideje snažno utjecale na mladoga Mohorovičića.

U istome dijelu saznajemo da je Mohorovičić nakon završetka studija predavao u zagrebačkoj gimnaziji te potom u Bakru. Ondje je osnovao meteorološku postaju 1887. godine, koja je postala važan centar za njegova daljnja istraživanja.

Godine 1892. postao je upravitelj Meteorološkog opservatorija, a šest godina kasnije, 1898., član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU). Nakon toga, 1922. godine, povukao se u mirovinu, ali je njegov rad nastavio utjecati na znanstvenu zajednicu.

Nakon lente vremena u časopisu je detaljnije prikazan njegov znanstveni put. Učenicima je uz pomoć dojmljivih crteža znatno lakše razumjeti njegov rad i predočiti si uređaje kao što je nefoskop te otkrića poput Mohorovičićeva diskontinuiteta.

U časopisu se također navode razne zanimljivosti o Mohorovičiću, poput njegovih neobičnih navika. Svakodnevno je posjećivao isti kafić u Gundulićevoj ulici, gdje je volio provoditi svoje slobodno vrijeme. Bio je poznat po svom načinu odijevanja – uvijek je nosio kravatu i košulju s podignutom kragnom, koja je postala njegov prepoznatljiv znak. Dojmljiva je i priča o Gričkome topu, koja ukazuje na to koliko je bio odgovoran čovjek.

U modernome svijetu Mohorovičiću se i dalje odaje počast. Godine 2013. Google mu je posvetio doodle. Također, po njemu je imenovan krater na Mjesecu, diskontinuitet između kore i plašta na Marsu, asteroid broj 8422, te Geofizički zavod Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Njegovo ime, među ostalim ustanovama, nosi i naša gimnazija. Mohorovičić je bio poliglot, govorio je čak sedam stranih jezika, što je također bio znak njegove iznimne intelektualne širine.

Ovaj posebni broj časopisa Moho također je odao počast Andriji Mohorovičiću, čovjeku koji je svojim istraživanjima i životnim radom ne samo unaprijedio meteorologiju, seizmologiju i mnoge druge znanstvene grane, već je i svojim osobnim primjerom pokazao koliko je važno strastveno i neumorno tragati za spoznajama koje nadmašuju vlastite granice. Andrija Mohorovičić bio je znanstvenik koji je svojim radom ostavio dubok trag u povijesti znanosti te omogućio njezin daljnji razvoj. Autori su časopisa na samome kraju naveli izvore kojima su se služili, pa s pomoću njih možemo i sami saznati nešto više o velikome znanstveniku.

Anja Sabalić (2.3)