Prikaz HRT-ova dokumentarnoga filma „Velikani u sjeni: Andrija Mohorovičić“

Maša Šverko (2.4) napisala je prikaz dokumentarnoga filma „Velikani u sjeni: Andrija Mohorovičić“. Naravno, nije nam otkrila sve detalje kako bismo ga i mi poželjeli pogledati te se bolje upoznati sa znanstvenikovim radom. Dokumentarni je film dostupan na platformi HRTi. Snimljen je 2012.

Elizaveta Chernova (arhiva)

Dokumentarni film „Velikani u sjeni: Andrija Mohorovičić“, redateljice Matee Šarić, govori o životu „najvećega hrvatskog znanstvenika“, Andriji Mohorovičiću. Tom titulom opisuje ga jedan od govornika, Marijan Herak. Naime, dok su ostali hrvatski znanstvenici do velikih otkrića dolazili izvan domovine, navedeni je znanstvenik karijeru gradio u Hrvatskoj. Osim gospodina Heraka o životu Andrije Mohorovičića, njegovu znanstvenome i privatnome dijelu života, govore nam i drugi gosti. Među njima su, primjerice, Mirko Orlić i Bore Štrbac.

Dokumentarni film počinje slikama kvarnerskih mjesta, Rijeke, Opatije, Voloska i Bakra. U pozadini se čuje zvuk glasovira. Nepoznati nas pripovjedač u uvodnome dijelu upoznaje s osnovnim podatcima o Mohorovičiću. Saznajemo da je navedeni znanstvenik bio vrlo miran i skroman čovjek koji je vodio uzoran obiteljski život. Prvi gost, Marijan Herak, govori nam više o njegovim početcima. Andrija Mohorovičić ostao je bez majke, a otac mu se ubrzo ponovno oženio. Maćeha je bila ta koja je vidjela njegov potencijal i poslala ga na studij u Prag. Kasnije se vratio u Hrvatsku i predavao u Zagrebu i Bakru, o čemu nam pripovijeda Mirko Orlić. Nastavnik Pomorske škole Bakar, Bore Štrbac, otkriva nam kako je Mohorovičić napredovao. O njegovu preseljenju iz Bakra u Zagreb nastavlja nam govoriti Marijan Herak. Saznajemo da je Mohorovičić prvi uspio napraviti mrežu meteoroloških postaja kroz Hrvatsku i Sloveniju. Mirko Orlić i Marijan Herak naizmjence opisuju što je tada Andrija Mohorovičić radio. Saznajemo, primjerice, da se bavio prognoziranjem vremena u novinama. Zanimljivo je da je Mohorovičić samoanalizom utvrdio kako je 77 % prognoza bilo točno. No, kako to obično biva, javnost je upamtila preostalih 23 %. U dokumentarnome je filmu naglašena i njegova iznenadna promjena zanimanja. Naime, nakon meteorologije uputio se u seizmološku avanturu. Po otkrićima iz seizmologije danas ga i najviše pamtimo. Drugi je dio dokumentarnoga filma, stoga, posebno uzbudljiv. U njemu je objašnjena Mohorovičićeva pedantnost. „Seizmologija ne postoji bez točnosti vremena“, tvrdio je naš znanstvenik i nabavljao te namještao samo najtočnije ure. Tada je i slikovito objašnjeno njegovo najveće otkriće – Mohorovičićev diskontinuitet. Dokumentarni film ne zaboravlja predstaviti ni znanstvenikov privatni život. Posebno je dirljiva priča o njegovu odnosu sa sinom Stjepanom, koji je također uspješan znanstvenik.

Dokumentarni nam film daje bolji uvid u život i otkrića Andrije Mohorovičića. U njemu gostuju stručnjaci, popraćen je lijepim scenama primorskih gradova i slikama Mohorovičićevih otkrića. Vrlo je informativan, no režiran tako da se i mlađim uzrastima probudi znatiželja za daljnje istraživanje o „najvećem hrvatskom znanstveniku“, Andriji Mohorovičiću.

 

Maša Šverko, 2.4