Povijest i Mediteran: Razgovor s nastavnikom Hrvojem Tomljanovićem

Razgovarali smo s nastavnikom povijesti Hrvojem Tomljanovićem, sudionikom školskoga projekta, o bogatoj povijesti Mediterana. Zanimalo nas je kako su mediteranske civilizacije pridonijele oblikovanju svjetske povijesti, kako se razvijala trgovina te po čemu je danas Mediteran prepoznatljiv.

 

Koju je povijesnu ulogu Mediteran imao kao prostor susreta različitih civilizacija i kultura?

– Mediteran je tijekom svoje tisućljetne povijesti bio susretište nekih od najstarijih civilizacija, od egipatske do rimske. Sredozemno more geografsko je i prometno stjecište različitih naroda i kultura s triju kontinenata: Europe, Azije i Afrike. Na Mediteranu se susreću latinska Europa u zapadnome dijelu i bizantska u istočnome s islamskim svijetom. To je rodno mjesto triju monoteističkih religija i tradicija – judaizma, kršćanstva i islama.

Kako su mediteranske civilizacije pridonijele oblikovanju svjetske povijesti?

– I mediteranski multikulturalizam i mediteranski sukobi uvelike su obilježili svjetsku povijest. To područje povezujemo s mnogim otkrićima: od feničkoga fonetskog pisma i grčkoga alfabeta, lunarnoga kalendara u Egiptu i sunčanoga u Grčkoj, pojave kovanoga novca, prve globalizacije u doba Aleksandra Makedonskog i helenizma do demokracije i rimskoga prava. Mnogi su mediteranski umovi ostavili dubok trag u europskoj i svjetskoj povijesti. Korčulanin Marko Polo u 13. je stoljeću Europljanima približio kinesku kulturu, Đenovljanin Kristofor Kolumbo otkrio je Novi svijet, a Portugalac Magellan prvi u 16. st. oplovio Zemlju. Mediteran je tisućama godina bio središte svijeta i pomorske trgovine. To se promijenilo otkrićem Amerike, no i njezin je uzlet pripremljen na mediteranskim obalama.

Kako su pomorski putevi na Mediteranu utjecali na razvoj trgovine i kulturne razmjene?

– „Stavi prst u more i povezan si s cijelim svijetom“ izreka je koja dočarava mediteranski način života. Mediteran je prostor koji spaja razne narode, kulture i vjere, ali u svojoj povijesti bilježi i brojne sukobe. Privatni se kapital na Mediteranu počeo nakupljati razvojem trgovine. Koliko su sredozemni trgovci bili vješti, svjedoči razvijen model dvostrukoga knjigovodstva. On se pripisuje Dubrovčaninu Benediktu Kotruljeviću. Mediteranski će gradovi, kao što su Dubrovnik, Barcelona i Atena, početi gospodarski nazadovati otkrićem Amerike. Do toga je došlo zbog selidbe svjetske trgovine na Atlantski ocean. U prvi su plan tada došli gradovi okrenuti Atlantiku poput Hamburga, Amsterdama i Londona. Mediteran postupno gubi moć i kada Englezi u 18. stoljeću zauzimaju Gibraltar, a prokopavanjem Sueskoga kanala 1869. doživljava potpuni trgovinski krah.

Po čemu je Mediteran danas prepoznatljiv?

– Prirodne su osobitosti Mediterana more, otoci i umjerena klima. Riječ je o sjecištu europskih, azijskih i sjevernoafričkih putova, a čovjek je orijentiran na plovidbu. U 6. st. pr. Kr. na istočnoj se obali Mediterana, u maloazijskim grčkim kolonijama Miletu i Efezu, razvijaju zapadna filozofija i znanost, te svoj vrhunac dosežu u Ateni – jednome od važnih središta antičkoga Mediterana. Zanimljivo je da su Bizantinci grčku filozofiju prenijeli Arapima, a oni je preko svojih filozofa vratili Europljanima. Danas često govorimo o identitetu zapadnoeuropske kulture preko tri odrednice ili stupa koja su ponikla u mediteranskome ozračju – helenskoj filozofiji, rimskome pravu i kršćanskoj duhovnosti. U antičkoj se Grčkoj dogodio prijelaz iz mitskoga svijeta u svijet logosa. Polisi su dokinuli samovolju despota te su se slobodni pojedinci mogli posvetiti umjetnosti i izgradnju svoje osobnosti i zajednice. Rimska pravna stečevina vezana je uz suvremenu ideju pravedne države. Važno je obilježje Mediterana i duhovnost, već je naglašeno da su se sve tri velike monoteističke religije razvile ondje. Korijene hrvatske znanosti i kulture općenito, također, vezujemo uz Mediteran. Spomenut ću samo neka od znamenitih imena: Jeronim (poznat po prijevodu Biblije na latinski), Herman Dalmatin (poznat po prvome prijevodu Kur'ana na latinski), otac hrvatske književnosti Marko Marulić, Marin Getaldić, Frane Petrić, Faust Vrančić, Ruđer Bošković, Silvije Strahimir Kranjčević, Andrija Mohorovičić… Što se suvremenosti tiče, milijuni turista posjećuju Mediteran ne bi li vidjeli čuvene povijesne spomenike i kulturnu baštinu. To ima značajan ekonomski utjecaj, ali povlači i niz opasnosti. „Mediteran kakav je nekad bio“ slogan je kojim se Hrvatska već desetljeće predstavlja kao turistička destinacija. Njime nastoji naglasiti očuvanost kulturne i prirodne baštine te pripadnost mediteranskome kulturnom krugu. U današnjemu je suvremenom svijetu, također, mediteranski način života vrlo popularan, osobito prehrana, koju nutricionisti preporučuju kao ključ za dug i zdrav život. Uz to valja izdvojiti mediteransku opuštenost (popodnevnu siestu i fjaku) te mediteranski temperament.

 

Razgovarala: Petra Španjić (3.4)